Bošnjačka dijaspora u zemljama zapadne Evrope voli svoju državu Crnu Goru i spremna je da gradi snažnije odnose sa maticom, kazao je funkcioner Bošnjačke stranke Sead Šahman.
On je naglasio da je to dovoljna pretpostavka za jačanje sveukupne saradnje dijaspore sa Crnom Gorom, naročito ekonomske i kulturne.
Šahman je agenciji MINA rekao da su iseljenici iz Crne Gore jako uspješni u svijetu, da se bave raznim zanimanjima, i da nove generacije, potomci ljudi koje vode porijeklo sa ovih prostora, rade važne i odgovorne poslove.
“Integrisani su u tamošnja društva i to može biti jako dobra spona Crne Gore i njene dijaspoore”, smatra Šahman.
On je kazao da je dobar primjer organizovanja iseljanika iz Crne Gore zavičajni klub “Bihor” u Luksemburgu, koje je nedavno proslavilo deset godina postojanja.
“Jako su dobro organizovani, izuzetno su uspješni, ima ih u svim segmentima društva. Njihova djeca su zaposlena u bankama i drugim finansijskim institucijama, državnim organima i ministarstvima, institucijama kulture. Mnogo vole Crnu Goru i svjesni su svog nacionalnog identiteta”, kazao je Šahman.
On je naglasio da su iseljenici u Luksemburgu uglavnom sa područja Bihora i da su većinom Bošnjaci, pripadnici islamske vjere.
“Svjesni su svog kulturološkog, jezičkog i nacionalnog identiteta. Veoma su cijenjeni u luksemburškom društvu, a vjerujem da je tako i sa ostalom bošnjačkom dijasporom koja živi u Švajcarskoj, Njemačkoj i Americi”, rekao je Šahman.
On je ocijenio da Crna Gora treba da iskoristi te potencijale i da nije dovoljno da se iz dijaspore samo šalje novac.
“To jeste važno, posebno ako se ima u vidu da se na taj način u Crnu Goru unese oko pola milijarde EUR na godišnjem nivou. Međutim, održivi projekti i investicije u zemlju porijekla trebaju zauzeti primat”, kazao je Šahman.
On je naglasio da je Crna Gora savremena i moderna država koja želi i kreće se tamo gdje je uglavnom njena dijaspoora.
“Jako je važno da dijaspora prepozna značaj ulaganja i investiranja u Crnu Goru, da se kroz te ekonomske poluge vrati u zavičaj, osnaži svoj kraj, zaposli ljude i na taj način im omogući da se opstanu i ostanu na ovim prostorima”, kazao je Šahman, koji je član Izvršnog odbora Bošnjačke stranke, zadužen za međunarodnu saradnju.
Prema njegovim riječima, dijaspooru treba posmatrati i kao na ekonomski kapital.
Šahman je naglasio da je važno da je država Crna Gora krenula u razvijanje odnosa sa dijasporom na institucionalni način.
On je podsjetio da je Centar za iseljenike postojao do 2013. godine, kada je osnovana Uprava za dijasporu pri Ministarstvu vanjskih poslova.
“Nakon toga, Upravi je data samostalnost, u smislu jačanja te institucije, jer je prepoznata važnost snaženja saradnje Crne Gore sa njenim iseljenicima”, kazao je Šahman.
On smatra da je jako važno jačanje veza matice sa dijasporom, koja je jako brojna, a koja funkcioniuše od Turske, zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Južne Amerike.
“Zakon o iseljenicima prvi put je usvojen 2015, pretrpio je ismene i dopune 2018. i 2019. godine, a sve u cilju jačanja i povezivanmja, kako bi se „smanjila“ geografska udaljenost Crne Gore i njenih iseljenika”, kazao je Šahman.
U tu svrhu je, kako je naveo, formirano Vladino tijelo, Savjet za saradnju Crne Gore sa dijasporom.
“Njegova uloga je savjetodavna, da Vladi ukaže na značaj važnosti dijaspore i da ekonomski i privredno poveže Crnu Goru i njenu dijasporu”, kazao je Šahman.
On je istakao da vjeruje da će se kroz saradnju razviti i realni, odnosno održivi projekti.
Šahman je rekao da ideja o saradnji ima puno, jer ako neko može da napravi dobru fabriku u zemljama prijema, to može i u Crnoj Gori.
“Bitno je da postoji obostrana komunakcija. Dijasporu treba posmatrati kao kapital koji treba povezati sa našim društvenim sistemom i vjerujem da će Crna Gora ići za svojom migracijom, odnosno učlanjenju u Evropsku uniju”, kazao je Šahman.
On je podsjetio da Crna Gora u Luksemburgu ima počasnog konzula, ali da mrežu diplomatsko-konzulatnih predstavništava treba dodatno ojačati i proširiti naročito u zemljama gdje je skoncentrisano iseljeništvo iz Crne Gore, kako bi bili servis građana.
“Ti ljudi su jako zainteresovani za saradnju sa Crnom Gorom, vole svoju državu i vezani su za nju. Zašto im onda ne omogućiti da imaju servis, ekspozioturu svoje države koja bi im omogućila bolju komunikaciju”, rekao je Šahman.
On je kazao da ga raduje što je tokom nedavne posjete Luksemburgu imao prilike da se uvjeri u uspješnost druge generacije iseljenika iz Crne Gore.
“Mladi ljudi su jako dobro involviorani u društvenom i političkom sistemu, u finansijskim i zdratstvenim injstitucijama. Raduje me što ne zaboravljaju odakle su i što vole da dođu u Crnu Goru, ali su svoj životni i radni vijek vezali za državu u kojoj su rođeni”, rekao je Šahman.
On je istakao da je zanimljivo da skoro da nema kuće na sjeveru Crne Gore koja nema nekog u dijaspori i da su razlozi migracije uglavnom ekonomske prirode.
“Tačnih podataka o broju bošnjačke dijaspore u zemljama zapadne Evrope nema. U Luksemburgu se na primjer licitira sa podacima da ih je oko deset hiljada. Oni su mahom iz Petnjice, ali ih ima iz Rožaja, Plava, Bijelog Polja i Podgorice. To je skoro dva puta više nego što trenutno Petnjica ima stanovnika”, rekao je Šahman.
On je istakao da je jako važno da Petnjica, kao mlada opština, institucioinalno jača. Slična je situacija i sa drugim opštinama na sjeveru koje trebaju, prije svega dobre kadrove, a onda i novac kako bi ekonomski i privredno napredovali.
“Petnjica se pobratimila sa luksemburškom opštinom Rumelanž, gdje je skoncentriusano zavičajno udruženje „Bihor“. Jačanje tih relacija kroz bratimljenje jako je važno za malu opštinu, ekonomsku nerazvijenu, ali sa vekim potencijalom za dalji razvoj. Kroz takve programe povezivanja može se napraviti obostrana korist”, rekao je Šahman.
On vjeruje da će Crna Gora stvoriti ambijent uspješnim iseljenicima da se u nekom periodu vrate i ulože u svoj zavičaj i Crnu Goru, Nezaboravljajući ni državu koja im je pružila sve i omogućila im da stvore veliki kapital i napreduju u svojim poslovima.
