Poslanici Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore glasali su za izbor Alekse Bečića za predsjednika tog tijela.
Tri ruke podrške iz ove stranke u dijelu javnosti protumačene su kao najava pristupanja te stranke opozicionom bloku koji je na nedavno održanim izborima pobijedio. Iz tog bloka pozivnica je otvorena.
DPS ide u opoziciju
No, Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke Crne Gore, u intervjuu za politicki.ba, nudi drugo rješenje. Kaže da bi ono bilo najbolje za državu u kojoj živi, te otkriva da bi takva vlada imala povremenu podršku Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. DPS bi, ističe naš sagovornik, bio u opoziciji.
No, Husović nije odgovorio na pitanje da li bi bio spreman biti na čelu manjinske Vlade.
Da li su se smirile tenzije i prestale provokacije prema bošnjačkom narodu u Crnoj Gori, posebno Pljevljma?
– Ružne scene koje smo imali prilike da vidimo u Pljevljima u danima nakon parlamentarnih izbora, na svu sreću, sada su iza nas. Vjerovatno da sitnih provokacija ima i danas, ali važno je da ni jedan Bošnjak u Crnoj Gori samo zbog svoje vjerske i nacionalne pripadnosti ne smije biti ugrožen na bilo koji način.
Nažalost, konstatovali smo da su i slavlja nakon pobjede opozicije bila usmjerena u pravcu uznemiravanja manjinskih naroda, provokacija, prijetnji.
BS je podrzao izbor novog skupštinskog rukovodstva. Da li to znači da ćete učestvovati i u novoj Vladi Crne Gore? Koji su preduslovi da uđete u nju? Iz pobjednickog bloka stalno pozivaju stranke manjina, posebno Bosnjačku stranku, da se pridruže.
– Na ovim izborima desila se promjena na političkoj sceni u Crnoj Gori, koju mi kao ozbiljna politička stranka poštujemo. Podržavajući izbornu volju građana, poslanici Bošnjačke stranke su glasali za izbor Alekse Bečića za predsjednika Skupštine.
Takođe, naša podrška biće neupitna i kada je riječ o izboru skupštinskih tijela.
Na taj način, doprinijećemo da Skupština bude istinski dom demokratije, a mi ćemo se kao konstruktivna opozicija potruditi da utičemo na političke procese koji će se odvijati u Skupštini.
Demokrate, URA i manjine
Vi zagovarate manjinsku vladu. Zašto? Da li bi ste bili premijer takve vlade? Ili bi ste prihvatili i neku drugu ministarsku poziciju?
– Ako pažljivo analizirate rezultate parlamentarnih izbora i aktuelni politički trenutak u Crnoj Gori, zaista je model manjinske Vlade po našem mišljenju najbolji mogući.
Bila bi to prilika da Demokrate i URA vode manjinsku Vladu, takođe, kao i partije manjina.
Na taj način, manjinska Vlada bi nastavila proevropski kurs, a siguran sam da bi uz podršku DPS, koji bi bio opozicija, stigli do dvotrećinske većine u parlamentu i odblokirali određene procese u pravosuđu.
U ovom trenutku Crnoj Gori je najpotrebnija politička stabilnost i mislim da tu i treba da bude fokus.
Pobjednicki blok suočio se već s brojnim neslaganjima. Da li će ovaj konglomerat stranaka koji ima 41 poslanika opstati naredne četiri godine? Ili će biti na okupu sve dok je tu Đukanovic kao jedini faktor koji ih drži skupa?
– Upravo tako. Riječ je o konglomeratu stranaka, čiji je zajednički cilj bio smjena Đukanovića.
Samo u Koaliciji za budućnost Crne Gore je 11 političkih subjekata. Takođe, osim političkih stranaka u ove tri koalicije, važno je da se zna da su u sastavljanju nove većine uticali i određeni centri moći.
Ako pogledate njihove političke programe, naići ćete na mnogo suprotnosti.
Imate Pokret za promjene, koji je izvorno proevropska partija, koja se zalagala za članstvo u NATO.
S druge strane, tu je Prava Crna Gora, koja baštini prorusku politiku u Crnoj Gori.
Ovakvih i sličnih primjera je mnogo.
Stoga smatram da aktuelna većina od 41 poslanika pred sobom ima dva velika izazova. Prvi je sama saradnja unutar vladajuće većine, što će biti veoma teško. Slijedi formiranje Vlade i to će biti prvi ozbiljan test za njih.
S druge strane, ekonomski izazovi pred Crnom Gorom su brojni i nisam siguran da ovako nestabilna većina, koja pritom i nema mnogo iskustva u vođenju države, može da odgovori izazovima.
Crkva je učestvovala na izborima
Brine li Vas to što je tri političke grupacije koje imaju 41 poslanika morao prije neki dan okupiti Amfilohije?
– Crna Gora je građanska, ali i sekularna država. To znači da bi u praksi trebalo da crkva bude odvojena od države. Međutim, tako nije bilo u ovom izbornom ciklusu. Crkva je bila aktivni sudionik izbora i to se sada samo potvrđuje.
Tokom kampanje imali smo političke poruke iznesene od strane najvećih crkvenih velikodostojnika u Crnoj Gori. Prethodnih dana, kada je došlo do prvog nesporazuma među novom većinom, okupio ih je mitropolit Amfilohije u manastaru Ostrog, gdje su pregovarali i došli do dogovora.
Na osnovu svog višegodišnjeg političkog iskustva, smatram da nije normalno da vjerske zajednice okupljaju i satavljaju nove većine.
