Povodom učestalih pojava ispisivanja grafita i slanja neprimjerenih poruka na račun bošnjačkog naroda, predsjednik OO BS Petnjica, Ervin Duraković za portal radija Petnjica je istakao da u Crnoj Gori postoje ljudi koji još uvijek osjećaju mržnju.
„Nažalost, svjedoci smo da postoje ljudi koji osjećaju mržnju svemu prema drugačijem, koji propagiraju govor mržnje i netoleranciju u smislu međunacionalnih i međuvjerskih odnosa naroda koji žive u našoj državi. Takođe, ti isti ljudi veličaju ratne zločince opravdavajući tako i same zločine. Po prirodi stvari to se manifestuje kroz razne provokacije, uvrede, skrnavljenje vjerskih objekata i ispisivanje grafita itd., i uvijek su ta nedjela upućena prema pripadnicima manjinskih naroda. Toga je bilo nažalost i ranije kod nas i ne predstavlja ništa novo. Međutim, od 90-tih godina prošlog vijeka, nije bilo učestalo kao u poslednje vrijeme. Mislim da trebamo razmisliti o razlozima zašto se ta učestalost pojavljivanja ovakvih nedjela dešava i ja smatram da jedan od najvažnijih razloga jeste u ovakvom odnosu aktuelne državne vlasti prema pripadnicima manjinskih naroda u Crnoj Gori za koji se usuđujem reći da je disktriminatorski. Konkretno, za ispisivanje grafita, svaki fukcioner BS je osudio takav jedan sramotan čin i to ćemo uvijek raditi bilo li da su grafiti upućeni nama ili nekima drugima”, rekao je Duraković.
On je dodao da je važno naglasiti aspekt uticaja odnosa državne vlasti na sva ova dešavanja.
“Ovih dana je aktuelno pitanje ko je počinilac ovih djela, uglavnom se pominju dva – prvi je ili zagovornici retrogradne četničke ideologije, a drugi da su to pripadnici doskorašnje vlasti ili tajnih službi koje su bliske njima. Ja naravno ne mogu znati odgovor na to pitanje i ne mogu ga dati. Smatram da ne treba ništa prejudicirati, već sačekati da istražni organi obave svoj dio posla. Možemo samo iskazati nadu da će nadležni organi na pravi način odraditi svoj dio posla i pronaći počinioce ko god da je u pitanju i adekvatno ih sankcionisati”, rekao je Duraković.
Po pitanju druge teme koja je bila aktuelna ovih dana, to je predlog da jedna od beranskih ulica dobije ime po presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, Duraković je napomenuo da taj predlog nije nikako mogao da dođe iz kuhinje dosadašnje vlasti.
“Uzmimo u obzir da je inicijator takvog predloga i promoter te priče u medijima funkcioner DF, odbornik u lokalnom parlamentu, predsjednik Savjeta koji je nadležan za davanje naziva ulicama i u prošlom sazivu je bio čak predsjednik SO. Kada bi prihvatili takvu tvrdnju da sve to dolazi iz kuhinje DPS, onda bi izveli jedan zaključak da pomenuti funkcioner DF radi za tu partiju. Mislim da to ovdje nije u pitanju već da postoji jedan dio građana naše države koji nažalost se i dalje vode tom fašističkom ideologijom, velikodržavnim projektima, veličanjem četničkih pokreta i nažalost takvih ljudi imamo u partijama koje su konstituenti vlasti na državnom nivou. Mislim da sve te partije treba toga da budu svjesne, to prvo priznaju sebi a onda drugima i da se na odgovarajući način bore protiv takvih pojava“, istakao je Ervin Duraković koji je iskoristio priliku da negira postojanje ulice u Petnjici koja nosi ime Osmana Rastodera kao dogovor na tvrdnju nekih medija.
„To je dezinformacija što i jeste. Svi znamo da u Petnjici imaju drugačije nazive. Ne institucionalno je neko označio jednu ulicu u Petnjici tim imenom, to nijesu radile institucije lokalne uprave odnosno nadležni organi. Bilo je priče u prvom sazivu lokalnog parlamenta i o tom predlogu i ono što moram istaći, napravio bih jasnu razliku između likova Ratka Mladića i Osmana Rastodera iz razloga što je Mladić presuđeni ratni zločinac dok je Osman Rastoder bio samo optužen za ratne zločine, odnosno saradnju sa okupatorima i nikada mu se nije desilo suđenje, nikada nije zvanično osuđen. On je ubijen na jedan misteriozan način i svim građani Petnjice je jasno ko je to uradio. To je uradila komunistička vlast jer nije bio zagovornik komunizma i na taj način su se obračunavala sa neistomišljenicima. Međutim, bio sam na čelu tog Savjeta koji je zadužen za davanja imena i došao je predlog da jedna ulica nosi njegovo ime. Mi smo i pored svih ovih razlika koje postoje između ova dva lika, ipak sagledali zakon, a u zakonskoj regulativi važi u CG da svaka ličnost koja ima neku negativnu konotaciju u određeno istorijskom periodu, ne može dobiti ulica ime po njemu i mi smo u startu taj takav predlog odbijen, tačnije, odbijen je po sili zakona. Nijesmo ga uopšte ni razmatrali niti je bio kao predlog ni Savjeta niti je usvojen“, rekao je Duraković.
Upitan da li osjećaju odgovornost s obzirom da su bili izvršna vlast i da nijesu adekvatno vodili politiku prema nacio-šovinističkim pojavama, istakao je da svaki konstituent državne vlasti mora da snosi odgovornost za sve što se dešavalo za vrijeme njegovog mandata.
„Međutim, malo prije sam govorio o učestalosti ovih incidenata. Svjedoci smo svi da se u poslednjih nekoliko mjeseci, kako se promijenila državna vlast, da je inteziviran broj pojavljivanja takvih slučajeva. Baš to govori da je prethodna vlast radila više po tom pitanju. U startu sam optužio vlast na državnom nivou da gaji jedan diskriminatoski odnos prema manjinskim narodima, a evo i obrazloženja. Počećemo od samog perioda nakon parlametarnih izbora kada se kalkulisalo o formiranju nove vlasti, znamo da je tadašnji mandatar, a sadašnji premijer napravio veliki broj grešaka posebno gledano sa aspekta manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Počelo se od upoređivanja ministara sa apostolima. Na taj način je doveden na privilegovan položaj jedne vjerske zajednice u odnosu na sve ostale. Prilikom formiranja vlade, mandatar tadašnji je preložio 12 ministara koji su pripadnici samo jedne vjeroispovijesti. Ne mogu da prihvatim da nije mogao da nađe niti jednog eksperta iz redova pripadnika drugih vjeroispovijesti i da neko obnaša funkciju ministra u novoj vladi. Kasnije prilikom raspodjeli pozicija po dubini, svjedoci smo da ni na jednoj važnoj poziciji još uvijek nije imenovan niti jedan pripadnik manjinskih nacionalnih zajednica. Krenulo se u smjenjivanju dosadašnjih funkcionera prethodne vlasti i ništa nije neobično. Međutim, nije očekivano, nije moralno i nije politički korektno biti selektivan u tom procesu. Reći vam primjer tog selektivnog odnosa. U upravnom odboru jednog državnog preuzeća koji čini pet članova, smijenjen je samo jedan član Upravnog odbora koji se izjašnjava kao Bošnjak. Klasičan primjer selektivnog odnosa. Dešavale su se situacije da državna vlast obavi posjetu određenoj opštini, kao primjer u našoj susjednoj opštini, i tom prilikom izvrši posjetu manastira, a zaobiđe džamiju. Sve ove stvari šalju jednu ružnu poruku pripadnicima manjinskim naroda i mene navode na zaključak da odnos aktuelne državne vlasti prema manjinama možemo definisati kao diskriminatorski odnos“, istakao je između ostalog Ervin Duraković, predsjednik OO BS Petnjica koji je poslao poruku da pripadnike bošnjačkog naroda ne može niko uplašiti i da se to ne smije dozvoliti, jer je svima jasno da je cilj ovih necivilizacijskih provokacija i incidenata uplašiti pripadnike manjinskih naroda, da treba biti mudar i ne nasijedati na takve provokacije kao i ne uzvraćati istom mjerom.
Izvor: Radio Petnjica
