„Više puta ponovili smo da put Crne Gore u Evropsku uniju nema alternativu. Pitanje Otvorenog Balkana je u stvari pitanje sa dosta nepoznatog. Vidimo da ni sve države u regionu ne podržavaju ovu inicijativu, a tu prije svega mislim na Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika, poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović.
Bošnjačka stranka, kako kaže, podržava da se unutar regiona dodatno povezujemo, smatrajući da to samo može da pospješi bilateralne odnose, ali da, prije svega, moramo voditi računa o našim interesima, prevashodno ekonomskim.
„Ni tu nemamo jasnu sliku šta bi nam to pozitivno donio Otvoreni Balkan, dok s druge strane, neki stručnjaci upozoravaju da bi male ekonomije, poput naše, imale više štete nego koristi od jedne ovakve inicijative. U tom smislu, već smo javno kazali da nećemo dati blanko podršku ovoj inicijativi, već želimo da čujemo još argumenata”, poručio je Smailović.
Inkluzivna vlada zatvorila priču o ugroženosti
Govoreći o učincima prvih nekoliko sedmica nove, manjinske vlade, Smailović kaže da je rano za ocjene, jer je tek formirana te da joj treba dati šansu.
Ono u čemu je, dodaje on, napravljen jasan pomak jeste da je ovo inkluzivna vlada pa je, kako smatra, time zatvorena priča o ugroženosti nekog naroda.
“U prethodnih mjesec pokazali smo da možemo zajedno raditi u ostvarivanju ciljeva koje građani od nas očekuju, a najbitnije je to da Crna Gora nastavila put ka Evropskoj uniji, što su iskazali i njeni čelnici. Treba nadoknaditi propuste prethodne vlade i, naravno, nešto naučiti iz toga”, ističe Smailović.
Zaštiti najugroženije slojeve društva
Građani su, smatra on, umorni od tema i političkih poteza koji ne poboljšavaju njihov standard, pa je stava da se treba okrenuti ekonomiji, a „ne temama koje bespotrebno opterećuju javnost i troše dragocjeno vrijeme koje treba iskoristiti na reforme u društvu“.
“Optimizam je uslijedio nakon što je pandemija kovid-19 značajno oslabila i život se vratio u redovno stanje, ali desila se agresija Rusije na Ukrajinu što je izazvalo ogromne poremećaje u svjetskoj ekonomiji, a svjedočimo nagloj ekonomskoj krizi i u našoj državi. Vlada je na samom početku donijela niz antikriznih mjera koje su značajno ublažile negativne uticaje krize. U narednom periodu moraju se postaviti prioriteti i zaštiti najugroženiji slojevi društva – penzioneri sa niskim primanjima, građani koji su na ivici siromaštva, nezaposleni i mladi koji se suočavaju sa brojnim izazovima”, kaže naš sagovornik.
Ustupke mora praviti i opozicija
Četrdeset treća Vlada Crne Gore uživa podršku 46 poslanika u Parlamentu, što nije dovoljna većina za izglasavanje onih zakona za čije je usvajanje potrebno dvije trećine.
Na pitanje da li će, uprkos brojnim neslaganjima između partija, biti moguć dogovor o prioritetnim pitanjima, Smailović napominje da je jedan od glavnih ciljeva manjinske vlade rad na postizanju konsenzusa oko pitanja napretka u oblastima koje su prepoznate i od evropskih partnera kao oblasti u kojima već određeni period nema pomaka.
“Nadam se da smo svjesni trenutka i da moramo praviti ustupke, kako mi koji smo na vlasti, tako i partije u opoziciji, jer duboko vjerujem da smo na istom zadatku – da Crna Gora što prije bude prva naredna članica EU”, poručuje Smailović.
Temeljni ugovor mora biti transparentan
Jedno od pitanja oko kojeg članovi Vlade nisu saglasni je i Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Smailović ističe da Bošnjačka stranka podržava da se pravno uobliči odnos države sa vjerskim zajednicama, te da je potpuno legitimno da svi ugovori budu transparentni.
“Tu ne smije biti ništa što je skriveno od javnosti. Vjerujem da će Vlada, u skladu sa Ustavom, štiteći prije svega ustavne odredbe, doći do konsenzusa i dogovora sa svim vjerskim zajednicima koje su zainteresovane, u vezi uređenja odnosa”, poručuje Smailović.
Abazović da otvori pitanje tretmana Srbije prema CG poslanicima
Komentarišući zadržavanje poslanika parlamenta Crne Gore na graničnim prelazima države Srbije, sa čim se i lično ponovo prošle sedmice suočio, ono se, ističe naš sagovornik, dešava u kontinuitetu posljednjih godinu odnosno od dana kada je u Skupštini usvojena Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
“Nakon toga, ako uzmemo u obzir izjave Aleksandra Vulina, odmah nakon usvajanja rezolucije, da svi koji su glasali za rezoluciju nisu dobrodošli u Srbiju i da će njegov prijedlog biti čak da se zabrani ulazak, možemo lako zaključiti o kakvoj politici je riječ. Naime, ovo je i za EU, ali i za cijeli svijet koji baštini demokratiju, poruka koja govori da i ako Evropski parlament podržava odluku koju smo donijeli, i ako američki Senat isto čini, postoji neko ko sjedi u vladi susjedne države i prijeti da će za izgovorenu riječ, potez ili glasanje uzvratiti određenim sankcijama”, ističe Smailović.
Vulinovo „obećanje“ je, kako dodaje, nažalost i primijenjeno, pa danas 2/3 poslanika parlamenta Crne Gore prolazi kroz maltretiranja pri ulasku u Srbiju.
„Pitanje je kakvu poruku vlasti Srbije šalju time što bespotrebno zadržavaju i detaljno pretresaju poslanike, pa čak i kada putuju sa porodicama i djecom od dvije godine? Da li je to poruka da, kao nezavisna država, nemamo pravo na svoje odluke ili pak pokušavaju da sakriju jedan vid odgovornosti u tom vremenu”, pita Smailović.
Budući da je premijer Abazović najavio zvaničnu posjetu Beogradu za koji dan, Smailović očekuje da će jedna od glavnih tema biti i tretman Srbije prema našim poslanicima na graničnim prelazima kako bi ponižavajući odnos prema našoj državi konačno prestao.
“Crna Gora želi najbolje odnose sa susjedima, a naročito sa Srbijom i očekujem da se prilikom susreta premijera Abazovića sa zvaničnicima te zemlje pokrenu brojne teme koje opterećuju odnose dviju država. Prema tome, očekujem da će premijer pokrenuti i to pitanje, pa da konačno dobijemo jasan stav zašto neko obilježava poslanike koji su u demokratskom društvu znak slobode govora i nezavisnog djelovanja“, poručuje Smailović.
Napominje da je potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović pokrenuo tu temu na posljednoj sjednici i, kako kaže, dao jasno do znanja da se nada da će posjeta premijera popraviti bilaterarne odose, jer u suprotnom će tražiti reciprocitet.
Krivokapićeva vlada zaustavila ključne projekte u BP
Predstojeći lokalni izbori u oktobru održaće se u više opština, između ostalih, i u Bijelom Polju gdje je Bošnjačka stranka dio vlasti i sa koalicionim partnerima, DPS-om i SD-om, ima stabilnu većinu u lokalnom parlamentu.
Kao doskorašnji potpredsjednik OO Bošnjačke stranke u Bijelom Polju, Smailović kaže da je tom saradnjom zadovoljan, te da smatra da ima potencijal da bude unaprijeđena.
“U ovom mandatu nastavili smo i započeli brojne infrastrukturne projekte u nadi da će oni značiti razvoj opštine i otvoriti nove mogućnosti koje će smanjiti iseljavanje stanovništva. Nažalost, vlada Zdravka Krivokapića zaustavila je ključne razvojne projekte u ovoj opštini i građani se trenutno suočavaju sa brojnim problemima. Kao odgovorna politička partija, odmah smo krenuli u rješavanje tih problema, pa je i prva radna posjeta potpredsjednika Vlade i ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića bila upravo u Bijelom Polju”, napominje Smailović.
Ubijeđen je, dodaje, da će na predstojećim izborima na jesen ova stranka ostvariti najbolji rezultat do sada.
“Tome u prilog idu sve ankete koje nam predviđaju značajan rast ali i veliki broj novih članova. Na prethodnim parlamentarnim izborima Bošnjačka stranka ostvarila je rekordan rezultat, duplirali smo broj glasova u odnosu na prethodne izborne cikluse i pokazali da nam građani Bijelog Polja sve više vjeruju. Buduća vlast mora biti sastavljena od partija preovropske orijentacije, koje vide Bijelo Polje kao razvijen regionalni centar, multietničku sredinu koja nudi jednake mogućnosti svakom građaninu”, zaključuje Smailović.