Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović pozvao je partije koje se zalažu za građansku, evropsku i sekularnu Crnu Goru na dogovor o zajedničkom kandidatu za predsjednika države.
Ibrahimović je kazao da je izbor sudija Ustavnog suda preduslov za rješavanje krize. Osvrnuvši se institucionalnu i političku krizu koja je aktuelna već duži period, lider Bošnjačke stranke poručuje da su uskostranačke kalkulacije stavljene iznad društvene i državničke odgovornosti i “da smo opet smo u situaciji da se po principu uzmi ili ostavi ili po najbrutalnijoj banalizaciji principa “41 je više od 40” pokušavaju nametanjem rješavati stvari”.
“Smatram da je trebalo drugačije i da je rješavanju institucionalne i političke krize, u koju smo i zapali zbog nepostojanja inkluzivnog dijaloga i kapaciteta za dogovaranje oko ključnih stvari za našu državu i društvo, trebalo pristupiti sa više političke odgovornosti i inkluzivnije jer bez inkluzivnosti ne možemo riješiti problem. Dakle, trebalo se u jednom paketu dogovoriti oko izbora sudija Ustavnog suda i datuma za predsjedničke i parlamentarne izbore. Vidjećemo gdje će nas odvesti takav pristup, ali činjenica da opet možemo doći u ćorsokak neizborom sudija Ustavnog suda prije održavanja predsjedničkih izbora u koje bismo ušli bez Ustavnog suda me zabrinjava”, smatra Ibrahimović.
On poručuje da je stav Bošnjačke stranke po pitanju izbora sudija Ustavnog suda jasan.
“Kada Ustav za neku odluku predviđa kvalifikovanu većinu, onda to nije slučajno, već zato što se želi toj odluci i njenim posljedicama dati snažniji legitimitet kako bi ona imala veću društvenu prihvaćenost. U tom smislu, Ustav je i za izbor ključnih ljudi u sudstvu i tužilaštvu, pa i za sudije Ustavnog suda, propisao dvotrećinsku, odnosno tropetinsku većinu u drugom krugu, kao mehanizam kojim se obezbjeđuje širok legitimitet Ustavnom sudu i odlukama Ustavnog suda. To podrazumijeva inkluzivnost u postupku izbora na koju su svi obavezni, ali je parlamentarna većina makar za jedan stepen odgovornija.
Da li će do izbora sudija doći, teško je sada odgovoriti, ali se tu opet vraćamo na sitne partijske kalkulacije i pitanje je hoće li one biti važnije od deblokade Ustavnog suda, a time i od stvaranja osnovne pretpostavke za izlazak iz institucionalne i političke krize. Kao predsjednik Bošnjačke stranke i kao Bošnjak moram podsjetiti i poslanike i građane Crne Gore da su Bošnjaci u Crnoj Gori treći narod po brojnosti i najbrojniji manje brojni narod i da je Ustav predvidio srazmjernu zastupljenost, te da u tom smislu mi očekujemo da najmanje jedan sudija Ustavnog suda bude Bošnjak i ukazujemo na to da bi to negdje, obzirom na brojnost, bilo logično i da nema te norme u Ustavu. Takođe, obzirom da se sudije Ustavnog suda biraju u parlamentu u kojem je Bošnjačka stranka jedina nacionalna stranka koja predstavlja Bošnjake, rješenje se mora tražiti u dijalogu sa nama, ukoliko želimo afirmisati ustavnu normu o srazmjernoj zastupljenosti. Ako taj dijalog izostane, ozbiljno je dovedena u pitanje naša podrška za ostale sudije Ustavnog suda, bez obzira na to je li naš glas presudan ili nije jer nećemo praviti kompromise oko naših ustavnih prava”, kazao je Ibrahimović.
Govoreći o predsjedničkim izborima, koji su raspisani za 19. mart, Ibrahimović smatra da euroatlantske snage treba da se okupe oko jednog kandidata. Ipak, poručuje da je moglo biti dogovora da se pitanja Ustavnog suda, predsjedničkih i parlamentarnih izbora rješavaju u jednom paketu, kroz odgovoran dijalog političkih partija.
“Nije, međutim, za to bilo volje i tu smo gdje smo. Crna Gora je nakon niza veoma jasnih i dobronamjernih poruka od strane naših euroatlanskih partnera u veoma dubokoj unutrašnjoj institucionalnoj i političkoj krizi, ali i u krizi spoljnopolitičkog i unutrašnjeg opredjeljenja što nas je dovelo do zaustavljanja procesa EU integracija koje bi, i na to smo upozoreni, mogle da i formalno budu zaustavljene. Ja zaista vjerujem da to nije ono što građani Crne Gore žele, ali nametnuti politički narativ i diskurs sprječava kanalisanje te narodne volje u pravcu EU integracija.
Mislim da predsjednički izbori mogu značiti izlazak iz tog narativa i diskursa i dinamiziranje procesa pristupanja EU kroz okupljanje svih euroatlanski orjentisanih političkih snaga oko jednog kandidata. Da budem još jasniji, to znači da konačno izađemo iz referendumskih podjela, ali i iz podjela od 30. avgusta i da se okrenemo našem strateškom cilju – članstvu u Evropskoj uniji.
Dakle, pozivam ovom prilikom euroatlanske političke snage, one koje Crnu Goru vide kao modernu, razvijenu, demokratsku, sekularnu i antifašističku državu – punopravnu članicu EU, da u izbornu trku za predsjednika Crne Gore uđemo sa jednim, zajedničkim kandidatom koji bi bio prihvatljiv svima i koji bi pokazao da su demokratija i višepartizam u Crnoj Gori sazreli do mjere da se različiti politički subjekti mogu okupljati oko onoga što je širi društveni interes.
Ukoliko, pak, tog dogovora je bude mi ćemo kroz konsultacije unutar stranke, ali i kroz konsultacije sa našim glasačim i dijasporom odlučiti o načinu učešća na ovim izborima”, istakao je Ibrahimović.
Ipak, Ibrahimović ne isključuje i mogućnost da Bošnjačka stranka ima svog kandidata na predsjedničkim izborima.
“O tome već razgovaramo u stranci. Možda je i to model i put za izlazak iz krize, jer su bošnjački narod i Bošnjačka stranka pokazali punu posvećenost evropskoj i građanskoj Crnoj Gori, ali i kapacitet da o pitanjima od interesa za sve građane Crne Gore sarađuju sa svim političkim subjektima stavljajući sa strane uskostranačke interese”, kazao je Ibrahimović.
