Sve ono što smo zajednički postigli od 2006. kada smo predano radili na izgradnji građanskog karaktera društva, sada postaje upitno. Mislim na visok nivo postignutih rezultata na planu multietničkih odnosa, ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava, integraciji manjinskih naroda u institucije države. To će biti test za novu većinu – kazao je u intervjuu Pobjedi Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke.
Husović je odbacio ocjene pojedinih partija da se BS vodila ličnim, a ne interesima svog naroda, u odluci da ne bude dio nove vlade. Takve ocjene nazvao je ,,besmislenim“ i ,,primjerom političkog populizma“.
Šta je to preko čega Bošnjačka stranka nije mogla da pređe kada je donosila odluku da ne bude dio nove vlade?
Analizirajući novi sastav vladajuće većine, od samog starta se i u javnosti postavljalo pitanje da li je Bošnjačkoj stranci, kao jednoj nacionalnoj stranci, proevropske orjentacije, mjesto u koaliciji sa, po nama, neprirodnim saveznicima. Sastav nove većine čine i neke partije koje se ideološki dosta razlikuju od BS i naša jedinstvena odluka na Glavnom odboru je rezultat principijelnog razmišljanja.
Smatramo da u ovom trenutku mi ne treba da budemo dio aktuelne vladajuće većine. Na taj način dajemo šansu svim onim subjektima sa kojima ne dijelimo ista razmišljanja o prošlosti, ali i o budućnosti Crne Gore, da pokažu da istinski žele da grade građansku Crnu Goru i da iskreno i manjinske narode vide kao partnere.
Je li na sastanku sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem bilo riječi o konkretnim mjestima za BS u budućoj vladi?
Bio je to jedan konstruktivan razgovor, gdje sam sa mandatarom Krivokapićem, na njegov poziv, razgovarao o tome kako vidimo budućnost Crne Gore. Saglasili smo se da je pred nama period pun izazova, kako u političkom, tako i u ekonomskom pogledu. Konkretno, pozvao sam mandatara Krivokapića da krenemo da gradimo neku vrstu partnerstva i saradnje, kako bi došli do međusobnog povjerenja, a sve u cilju da Crna Gora bude mjesto za život svih njenih građana.
Kada je riječ o mjestima u vladi, o tome nije bilo riječi.
Kako komentarišete ocjene pojedinih članica koalicije ,,Crno na bijelo“, konkretno Stranke pravde i pomirenja, da ste, odbijanjem učešća u vladi, „lični interes stavili ispred unapređenja položaja sopstvenog naroda“?
Već sam negdje rekao, odluka da ne budemo dio vlade je poslije referenduma najbolja politička odluka BS. Ocjena pojedinih partija i političara da smo se vodili ličnim interesima, u startu je besmislena i primjer je političkog populizma.
Podsjećam da je na GO donesena jedinstvena odluka da BS ne treba da bude dio nove vladajuće većine. Ako znamo da su članovi GO dominantno ministri, direktori, sekretari, savjetnici i drugi dosadašnji vladini funkcioneri, i da su oni glasanjem da ne budu više dio vlasti, glasali da ostanu bez tih pozicija, onda je jasno da su principi na kojima smo gradili partiju svih ovih godina presudili kada smo donijeli ovu odluku.
Kako gledate na izjavu predsjednika Ure Dritana Abazovića da je odluka BS očekivana, ali da će nova vlada imati Bošnjake i Albance?
Zaista se radujem da se i u ovoj vladi, kao i u prethodnim, nađu i Bošnjaci i Albanci. Ključno je to da li će ti predstavnici imati legitimitet da predstavljaju Bošnjake. Na osnovu izbornog rezultata, Bošnjačka stranka je legitimni i jedini od naroda izabrani predstavnik svog naroda. Najbolja potvrda tome je skoro 16.500 glasova. Ako Abazović misli da će neko ko nema legitimitet ni kod svog naroda, a pritom nema ni jedan poslanički mandat u Skupštini, da taj neko zastupa interese cijelog jednog naroda, u ovom slučaju bošnjačkog, onda se grdno vara i riječ je o izjavi koja je pokušaj davanja legitimiteta novoj većini.
Kako komentarišete izjavu Nika Đeljošaja da manjinske partije treba da sarađuju sa budućom vladom?
Mislim da treba da sačekamo konačnu odluku, prije nego damo bilo kakav komentar. U suštini, partije manjinskih naroda trabalo bi da sarađuju ili budu dio vlade, ali pod uslovom da subjekti koji čine tu vladu, manjinske narode kao i njihove legitimne političke predstavnike vide kao ravnopravne u svim aspektima, a ne kao puki dekor koji će maskirati njihov pravi karakter. Kao što sam mnogo puta ponovio, neki politički subjekti, koji su danas ključni konstituenti nove vlasti u Crnoj Gori, otvoreno su iskazivali negativan stav prema pripadnicima manjinskih naroda i zato smatram da u ovom trenutku partijama manjinskih naroda nije mjesto u ovakvoj vladajućoj većini. Dajemo im šansu da, kao vršioci vlasti, u narednom periodu pokažu iskreni otklon od takve retorike i uvjere nas da žele istinsku saradnju na ravnopravnim osnovama.
Očekujete li da će nova parlamentarna većina uspjeti da u roku formira vladu?
Mislim da hoće. Uprkos svim problemima koje imaju, vjerovatno će naći kompromis. Ipak, ako vidimo da nema konsenzusa oko sastava vlade, oko podjele resora, pitanje je zaista kako će ova nova većina usaglasiti politiku vlade, kako će dogovoriti nastavak evropskog puta Crne Gore. Ako na sve to dodamo da nas čeka izazovan period na planu ekonomije, onda je sve vezano za novu većinu put u neizvjesnost.
Predsjednik LP Andrija Popović kazao je u Skupštini da je, od formiranja parlamentarne većine, država Crna Gora u opasnosti. Kakav je Vaš stav?
Sve ono što smo zajednički radili od 2006, kada smo predano radili na izgradnji građanskog karaktera društva, sada postaje upitno. Kada to kažem, mislim na visok nivo postignutih rezultata na planu multietničkih odnosa, ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava, integraciji manjinskih naroda u institucije države. I to će biti test za novu većinu, da pokaže da zaista uvažava da je Crna Gora građanska država, da su manjinski narodi, koji su dali pečat nezavisnosti Crne Gore, dio društvenog bića ove države.
Husović još ne zna hoće li se ponovo kandidovati za predsjednika
Hoćete li se na predstojećem kongresu ponovo kandidovati za predsjednika BS?
Mi smo na posljednjoj sjednici GO donijeli odluku da krenemo u pripremne radnje i određivanje datuma za održavanje kongresa. Plan je da to bude u prvoj polovini naredne godine. U ovom trenutku još je rano da odgovorim da li ću se ponovo kandidovati. Ipak, uvjeren sam da ćemo izabrati rukovodstvo i partijska tijela, koja će biti snaga naše partije u narednih desetak godina. Sada smo i kadrovski mnogo spremniji.
Svaki napad na bilo kog Bošnjaka napad je na građansku Crnu Goru
Kakav je danas položaj bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i kako se osjećaju Bošnjaci nakon svega što su doživjeli u Pljevljima nakon parlamentarnih izbora?
Ako se vratimo unazad 15 godina i pogledamo danas položaj bošnjačkog naroda, onda moramo konstatovati da se taj položaj značajno popravio. Bošnjaci su, dobrim dijelom zahvaljujući mudroj politici BS postali dio procesa, kako na političkoj, tako i na društvenoj sceni Crne Gore.
Ono što je indikativno jeste da smo u prethodnom periodu, upravo od nekih subjekata koji će sada vršiti vlast mogli čuti da Bošnjaci i Albanci ne mogu upravljati Crnom Gorom. I tokom izbornog slavlja, svjedočili smo da su Bošnjaci bili meta napada, u Pljevljima i drugim gradovima. Moja je poruka svima da su Bošnjaci svoji na svome, da je ovo naša država i da je svaki napad na bilo kojeg Bošnjaka, napad na građansku i multietničku Crnu Goru.
