Predstavnica Foruma žena Bošnjačke stranke Indira Međedović učestvovala je danas u radu Ženskog parlamenta.
Na današnjem zasijedanju diskutovalo se na temu primjene Zakona o rodnoj ravnopravnosti i promjenama koje se dešavaju na polju rodne ravnopravnosti.
Međedović je kazala da je Zakon o rodnoj ravnopravnosti donijet godinu dana nakon obnavljanja nezavisnosti Crne Gore, nekoliko mjeseci nakon parafiranja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i neposredno prije usvajanja Ustava Crne Gore.
“Donošenjem novog Ustava Crne Gore, dat je jak osnov za uvođenje i uređenje rodne ravnopravnosti, kao i mehanizma za postizanje iste. Ustavom je utvrđeno da država jamči ravnopravnost žene i muškaraca i razvija politiku jednakih mogućnosti. S tim u vezi je i ustavno načelo zabrane svake diskriminacije po bilo kom osnovu”, kazala je Međedović.
Ona je istakla da nejednak polozaj žena u odnosu na muškarce u Crnoj Gori je još uvijek određen patrijarhalnim nasljeđem.
“Muškarcima je pripala dominantna društvena uloga i vladavina u privatnim i javnim sferama života. Ženi je pripalo “poštovanje” kao nježnijem i slabijem polu. Sve ovo govori da zakoni i drugi propisi koji sadrže neutralne norme, odnosno koji nijesu rodno senzibilni i ne daju posebne garancije za ravnopravnost muškaraca i žena, zbog unaprijed formiranih rodnih uloga u društvu ne omogućavaju jednako uživanje ljudskih prava i sloboda za muškrace i žene”, kazala je Indira Međedović toom skupštinskog zasijedanja.
Napomenula je da zakoni i drugi propisi nijesu uopšte ili nijesu u dovoljnoj mjeri rodno senzitivni.
“Propisima nijesu date posebne garancije za ravnopravnost žena sa muškracima, u zaštiti i uživanju ljudskih prava, odnosno nije posebno zabranjena i sankcionisana diskriminacija po osnovu pola i bračnog stanja. Stoga, obaveza države da uspostavi rodnu ravnpravnost podrazumijeva unapređenje pravnog sistema. Ista konstatacija važi i za strategije, programme, planove i ostala dokumenta koja sadrže politiku na državnom i lokalnom nivou”, istakla je predstavnica Foruma žena BS.
Govoreći o istraživanjima MONSTAT-a, Međedović je kazala da se dolazi do zaključka da je indeks rodne ravnopravnosti 55,00.
“Međutim, da bi se dobila potpuna slika vrijednosti indeksa, izračunatog za Crnu Goru, može se uporediti sa indeksom rodne ravnopravnosti izračunatog u 28 država članica Evropske Unije, koji je iznosio 67,4. Indeks rodne ravnopravnosti sastoji se od šest osnovnih domena. Osnovni domeni mjere ravnopravnost su rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje. Najveće razlike odnose se na rodnu ravnopravnost u domenima novca i moći, dok su najmanje razlike prisutne u domenima zdravstva i rada. Na osnovu ovog istraživanja, možemo zaključiti da žene u Crnoj Gori nijesu u dovoljnoj mjeri zastupljene ni u jednom domenu”, kazala je Međedović.
Ona je još poručila da u plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti moraju biti uključene žene koje do sada nijesu bile zastupljene ni na koji način, ostvariti komunikaciju sa civilnim sektorom, uspostaviti saradnju.
“Organizovati seminare, kako bi im približili njihova prava i mogućnosti, kao i izbore na koje imaju prava. Vršiti pritisak na nadležne institucije, kako bi se povećala vidljivost žena i kako bi bile zastupljene u svim sferama društvenog i političkog života”, zaključila je Međedović.
