Centar za istraživačko novinarstvo i Monitor uradili su niz članaka o učešću žena u politici, sa fokusom na pripadnice žena koje dolaze iz redova manjinskih naroda.
Za potrebe pisanja teksta kontaktirane su tri predstavnice Bošnjačke stranke. Riječ je o Kenani Strujić, predsjednici Foruma žena BS, Edini Dešić, koja obavlja funkciju generalne direktorice Direktorata za tržište rada i zapošljavanja u Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Takođe, sagovornica je bila i Jasmina Cikotić, odbornica BS u lokalnom parlamentu u Plavu.
Edina Dešić, u svojoj izjavi, kazala je da položajem žena u politici i njihovim učešćem na mjestima odlučivanja generalno se ne može biti zadovoljno. Ona je pak apostrofirala da unutar Bošnjačke stranke postoji suštinska podrška od lidera stranke Rafeta Husovića da žene ravnopravno sa muškarcima participiraju u politici.
„Ako uzmemo u obzir procenat žena u stanovništvu Crne Gore i njihov procenat na pomenutim mjestima, imaćemo slikovit prikaz tog stanja. Na to utiče niz faktora, od političko-regulativnih, preko socioekonomskih do sociokulturoloških, čiji je zajednički rezultat trenutni položaj žene u političkom životu Crne Gore. Svakako da ne možemo reći da trend, kada su u pitanju brojke, nije ohrabrujući, kako na nivou cijeloga društva, tako i na nivou moje nacionalne zajednice.
Međutim, ono što zabrinjava jeste da ne mogu potvrditi da je isključivo svijest po ovom pitanju promijenjena, već razloge za napredak prije svega vidim u zakonskim obavezama u vezi sa zastupljenošću žena i generalno normativi koja se u skorije vrijeme razvijala po ovom pitanju“, kazala je Dešić.
Ona ističe da kada je riječ o ovom pitanju, nema bitnih razlika kada su u pitanju različite nacionalne zajednice u Crnoj Gori.
„Naprotiv, smatram da je pogled na to pitanje dio naše zajedničke, kolektivne tradicije, koja je ženi odredila neka druga mjesta, a ne politička i ne ona na kojima se donose najbitnije odluke po zajednicu.Vjerujem da će naš dalji napredak u EU integracijama i konačno članstvo u EU donijeti srazmjeran napredak i na ovom polju“, rekla je Dešić.
Ona napominje da Forum žena Bošnjačke stranke ima punu podršku predsjednika Rafeta Husovića da ravnopravno sa muškarcima participira u politici naše stranke.
„ I mi smo u više navrata imali potvrde da se radi o suštinskoj, a ne deklarativnoj podršci. Međutim, potrebno je još mnogo raditi na promjeni svijesti i mora biti jača i vidljivija podrška cjelokupnog društva ženama u cilju njihove političke, ali i profesionalne aktivacije“, kazala je Dešić.
Predsjednica Foruma žena BS Kenana Strujić kaže za CIN-CG, da je crnogorsko društvo uvijek ženu stavljalo u drugi plan.
„Rijetki su bili primjeri da žena bude na odgovornoj poziciji. Govoreći sa pozicije Bošnjakinje na čelu Foruma žena, mogu reći da se situacija značajno popravila. Žene iz našeg korpusa nalaze se na pozicijama odlučivanja na lokalnom i državnom nivou. Ako me pitate da li sam zadovoljna, reći ću vam da nisam potpuno. Treba više da se zalažemo, za veće učešće i da ne budu samo broj na listama partija, već da im se ukaže povjerenje da upravljaju procesima. Imamo mnoštvo primjera iz Evrope i svijeta, gdje žene vode glavne političke procese. Smatram da i mi u Crnoj Gori imamo kapaciteta i kvaliteta da odgovorno obavljamo najveće funkcije”, kazala je Strujić.
Odbornica Bošnjačke stranke u Plavu Jasmina Cikotić podsjeća da su u doba socijalizma, žene bile ravnopravne u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života. Više su učestvovale u upravljanju preduzećima i državom, za jednak rad imali zaradu kao i muškarci, uživali posebnu zaštitu u radnom odnosu – poštedu od teškog rada za trudnice i porodilje, pravo na slobodno rađanje, abortus.
„Država je štitila interese majke i djeteta i stvarala balans između privatnog i profesionalnog života otvaranjem jaslica i vrtića u preduzećima. Ako su žene ostvarile svoja prava 1945. godine dobijanjem glasa, prava da biraju i budu birane i svega ostalog, zvuči apsurdno da danas opet bijemo bitke naših pretkinja”, kaže Cikotić.
Ona tvrdi da se položaj Bošnjakinja i muslimanki u politici ne razlikuje od drugih žena na ovim prostorima.
„Stranka obezbjeđuje ženama učešće na svim nivoima odlučivanja, kao i kvote u izbornom sistemu. Ali, nije dovoljno samo imati zakone i pravila, već je neophodno da se sve to primjenjuje. Primjena kvota je omogućila veći broj žena, uglavnom na lokalnom nivou. Povećan je broj odbornica, ali ne i žena na mjestima odlučivanja. Zaboravlja se činjenica da partije ili politički predstavnici predlažu žene koje će se naći na mjestima odlučivanja. Uglavnom su to žene rodno neosviješćene ili dio porodice političara i samim tim se njima lakše manipuliše”, tvrdi Cikotić.
Izvor: CIN-CG, Monitor
