Očekujem da će Crna Gora tokom 2022. godine dobiti novu, proevropsku vladu. To je jedini način da se kao društvo vratimo na kolosjeku evropskih integracija, koje su garancija poštovanja koncepta građanske, multietničke i antifašističke Crne Gore, kazao je u intervjuu za “Dan” predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović. Smatra i da je atmosfera vezana za održavanje popisa dodatno podgrijana političkom krizom u Crnoj Gori, te da se oko tog pitanja moraju uključiti međunarodni partneri, prije svega Eurostat.
• Kada se osvrnemo na političke događaje u prethodnom periodu, po čemu ćete pamtiti ovu godinu i šta očekujete od 2022. godine?
– Na političkoj sceni, ono što je obilježilo 2021. godinu jeste politička nestabilnost, koja se ogleda u tome da aktuelnu vladu podržava samo jedan poslanik. Takođe, ono što je bilo veoma vidljivo jeste revanšistički odnos predstavnika vlasti prema pripadnicima bošnjačkog naroda. Imali smo na djelu “čišćenje” institucija od predstavnika manjinskih naroda i to je nešto što nije dobra vijest. Izdvojio bih dva događaja za koja smatram da su dobar kapital na planu pomirenja. U junu je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. To je put ka pomirenju, put ka suočavanju s prošlošću, što je dokaz evropskog kapaciteta našeg društva. Izuzetno sam zadovoljan kao predlagač tog teksta što su dvije trećine poslanika glasale za taj dokument.
• Potpisali ste nedavno Memorandum o saradnji, koji su neke partije parlamentarne većine okarakterisale kao sporazum uoči stvaranja manjinske vlade podržane DPS-om. Kako ovo komentarišete s obzirom na to da Vi od samog početka podržavate koncept manjinske vlade i da li mislite da su još neke partije trebale da potpišu ovaj sporazum?
– Memorandum je veliki iskorak u pravcu jačanja povjerenja i odnosa. Očekujem da će Crna Gora tokom 2022. godine dobiti novu, proevropsku vladu. To je jedini način da se kao društvo vratimo na kolosjeku evropskih integracija, koje su garancija poštovanja koncepta građanske, multietničke i antifašističke Crne Gore. Cilj potpisnika memoranduma prije svega je okupljane proevropskih snaga, sa akcentom na građanskom i sekularnom konceptu Crne Gore. Normalno, taj koncept okupljanja partija sa sličnim programskim načelima u nekoj kasnijoj fazi može dovesti i do saradnje i zauzimanja zajedničkih stavova po raznim političkim pitanjima. Otvoreni smo za nadogradnju teksta memoranduma, ali i za sve druge političke konstituente koji dijele ove vrijednosti, da nam se pridruže.
• Kako komentarišete to što nije održan popis u 2021. godini, ako uzmemo u obzir da ste ranije isticali da se Bošnjačka stranka zalaže da se popis stanovništva održi i da tretira pitanja, koja se odnose na naciju, vjeru i jezik?
–Popis je statističko pitanje i odraz demokratske svijesti jednog društva. Zato je važno da se popis stanovništva održi u skladu sa zakonskim procedurama. S druge strane, atmosfera vezana za održavanje popisa sugurno je dodatno podgrijana političkom krizom u Crnoj Gori. Mislim da se oko ovog pitanja moraju uključiti naši međunarodni partneri, prije svega Eurostat. Bez njihovog monitoringa, siguran sam da se ne mogu stvoriti regularni uslovi za održavanje popisa. Na osnovu podataka sa popisa, koji se odnose na vjeru, naciju i jezik, manjinski narodi ostvaruju svoja prava, zagarantovana Ustavom. Ustavno načelo srazmjerne zastupljenosti se ostvaruje na osnovu podataka sa popisa.
Vlada je krenula i u obračun s našom dijasporom
Ibrahimović navodi i da rezultati Vlade, godinu pošto je izabrana, pokazuju da Crna Gora bilježi stagnaciju na putu demokratizacije društva i da su izostali konkretni učinci u brojnim oblastima.
– Aktuelna vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema. Prethodnih 365 dana Crna Gora je prešla put od sekularne i građanske države, zemlje u kojoj su manjinski narodi bili ravnopravni s drugim narodima, do činjinice da su danas sekularni i građanski koncept ozbiljno uzdrmani, a da su manjinski narodi isključeni iz institucija i procesa odlučivanja – navodi Ibrahimović.
Aktuelna vlada će, kako navodi, biti upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala nijednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca.
– Imamo maćehinski odnos i prema sjeveru Crne Gore, posebno prema opštinama gdje žive Bošnjaci, i to nam govori da ova vlada, osim što kadriranje vrši po etničkom ključu, na sličan način planira i budzete za razvoj opština. Vlada je krenula i u obračun s našom dijasporom – segmentom koji je neraskidivi dio društvenog bića – poručio je Ibrahimović.
