Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić pitala je danas ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović da li Ministarstvo raspolaže podacima o tome koliko privatnih časova godišnje u prosjeku svojoj djeci plate roditelji đaka u osnovnoj školi, a koliko roditelji srednjoškolaca, te koliko koštaju privatni časovi u Crnoj Gori za određene školske predmete?
“U svom pitanju ukazala sam na rastuću pojavu koja predstavlja značajan problem, a tiče se plaćanja privatnih časova, jer danas živimo vrijeme u kojem neki roditelji čak i za prvake plaćaju privatne časove, a u višim razredima osnovne i u srednjoj školi je to potpuno redovna pojava. Zato sam pitala Ministarstvo prosvjete raspolaže li zvanično tim podacima – kako bi zajedno danas ovdje mogli da procjenimo sve aspekte štete koju za prosvjetni sistem, te za vaspitanje i obrazovanje djece, ali i za porodične budžete ovo nosi”, kazala je Strujić-Harbić.
Ona je ocijenila da su kvalitet vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori na samom dnu ljestvice.
“Nastavni program je preobiman, neprilagođen uzrastu, a nastavnici, učitelji, vaspitači, profesori, nedovoljno motivisani da pronađu način da djeca zavole učenje i nova saznanja. Zašto djeca kojima je potrebna dodatna i dopunska nastava ne pohađaju takav vid nastave kako bi savladala gradivo odnosno unaprijedila znanja? Odgovor je jasan, i za jedno i za drugo, rješenje su privatni časovi”, kazala je poslanica BS.
Ona je podsjetila da je minimalna zarada u Crnoj Gori 450 eura, da je prosječna zarada za mart iznosila 821 euro, a sindikalna potrošačka korpa za period od januar/mart je 1.900e, a da u tu „korpu“ nismo računali cjene privatnih časova koje, konkretno u Pljevljima iznose za engleski jezik od 10 do 15 eura, hemija 20 eura, matematika od 10 do 20 eura, fizika od 10 do 15 eura.
“Iz ovoga proizilazi da je ugrožen porodični budžet značajnog broja porodica, priča se da nekad roditelji uzimaju kredite da bi platili djeci pripremu, naročito za maturski ispit ili ispit za prijem na fakultete, kao i u toku školske godine kako u osnovnoj tako i u srednjoj školi. Država mora da do detalja izanalizira ovu pojavu, da pribavi vrlo precizne podatke i da se pozabavi rjeṣ̌avanjem, koje neće biti lako, jer ukorijenjene navike se ne mogu ni brzo ni lako mijenjati”, istakla je Strujić-Harbić.
Ona je ministarku Jakšić-Stojanović pozvala da se uradi sveobuhvatna analiza vezano za private časove, da se pronađe način da se “isprovocira” kritičko mišljenje kod učenika.
“Ispitati koliko se pokazao sistem devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, zbog obimnosti kao i obrazovnog programa. Takođe, razmisliti i o vraćanju policajaca u dvorišta škola zbog veoma učestale pojave vršnjačkog nasilja, kao i veoma česte pojave upotrebe psihoaktivnih supstanci u dvorištima i unutar škole. Pozabaviti se i rješavanjem problema oko kladionica, koje su neke tik uz obrazovne institucije. Takođe, zabrana upotrebe telefona u školama, vraćanje dopunske i dodatne nastave u obrazovni system i povećanje zarada prosvjetnim radnicima koji su ključ za kvalitetno obrazovanje i vaspitanje djece i mladih.
