Poslanici Bošnjačke stranke podnijeli su nove amandmane na Predlog Zakona o budžetu za 2022. godinu.
Cilj predloženih amandmana je da se krene u rješavanje potreba građana, ali i da se ubrza realizacija započetih projekata.
„Predloženim amandmanom, traženo je 800.000 eura za rekonstrukciju puta Plav – Bogićevica, odnosno, 369 hiljada više od predviđenih sredstava. Kako je regionalni put značajan za lokalno stanovništvo i kako bi se što više valorizovali potencijali Bogićevice i Hridskog jezera, smatramo da treba izdvojiti veći iznos u 2022. godini i nastojati da se u naredne dvije godine ubrzaju aktivnosti ove investicije, čija ukupna vrijednost iznosi 10 miliona“.
Drugim amandmanom traženo je pola miliona eura za izvođenje radova na zaštiti Plavkog jezera. Urađena je studija zaštite i revitalizacije Plavskog jezera, za šta je izdvojeno oko 250.000 eura. Ta studija je dala glavne smjernice koji su to problemi zbog čega dolazi do smanjenja površine i dubine Plavskog jezera, na koji način riješiti taj problem i da u narednom periodu treba uložiti oko 16 miliona eura za zaštitu Plavkog jezera.
„Trećim amandmanom traženo je tri miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju regionalnog puta R-6 Zeleni – Vuča. Uprava za saobraćaj zaključila je ugovor o projektovanju sa d.o.o Put Inžinjering iz Podgorice. Završena je izrada i revizija glavnog projekta. Na dionici naznačenog putnog pravca u dužini od 28 km se oslanjaju naselja Grahovo, Bijela Crkva, Biševo, Radetina, Paučina, Bukovica, Crnča i Vuča“.
Četvrtim amandmanom traženo je 100.000 eura za projektovanje izgradnje vodovodne infrastrukture u priobalnom dijelu Bara, koji obuhvata naselja Dobra voda, Pečurice i Kunje, na osnovu studije vodosnabdijevanja opštine Bar, koju je finansirala Vlada Crne Gore kroz kapitalni budžet Uprave javnih radova. Priobalno područje opštine Bar, kao dio prostorne zone „Pečurice“, čine naselja Nišiće, Dobra Voda, Pečurice, Veliki Pijesak, Utjeha i ostala naselja duž morske obale u prostoru od tunela „Ćafe“ do granice sa opštinom Ulcinj. Ovo područje karakteriše značajna izgrađenost sa potpuno neriješenim organizovanim načinom snabdijevanja vodom i odvođenjem otpadnih voda. Na cijelom tom prostoru nema prirodnih izvorišta sa kojih bi se moglo vršiti vodosnabdijevanje, a priključenje na barski vodovodni sistem nije bilo moguće zbog ograničenog kapaciteta istog. Trenutno se vodosnabdijevanje vrši individualnim cistjernama i rezervoarima za vodu koji se pune kišnicom ili dovođenjem vode autocistjernama. U ljetnjoj sezoni, cijena po m3 vode iznosi 5 eura i lako je izračunati koliko se novca odlije u privatne džepove umjesto u državni budžet i budžet opštine.
Poslanici BS predložili su amandman kojim se kroz budžet moraju obezbijediti sredstva za normalan rad Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
„Fond se finansira iz budžeta Crne Gore i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom. Budžetom Crne Gore će se za ove namjene opredijeliti najmanje 0,15 odsto od tekućeg budžeta. Međutim, prijedlogom Zakona o Budžetu Crne Gore za 2022. godinu, Fondu su opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 1,39 miliona eura. Imajući u vidu da ovim prijedlogom, tekući budžet iznosi 1,01 miliona eura, prostom matematičkom operacijom možemo utvrditi da 0,15 odsto od tekućeg budžeta iznosi 1,52 miliona eura, što treba da bude minimalni iznos za finansiranje Fonda, ispod kojeg se po Zakonu ne može ići. Zato, predlažemo da se ispravi navedena greška i nadoknadi nedostajući iznos od 133.932 eura, kako ne bismo došli u situaciju da kršimo Zakon i ne ispoštujemo taj zagarantovani minimum od 0,15 odsto od tekućeg budžeta.
Takođe, poslanici Bošnjačke stranke su kroz amandmansko djelovanje zatražili izdvajanje sredstava za otvaranje graničnog prelaza prema Tutinu.
„Predloženim amandmanom, sredstva od 100.000 eura bi se koristila za izradu neophodne dokumentacije za projektovanje i izgradnju magistralnog puta Petnjica – Bor – Savin Bor – Haništa, kako bi se nakon završenih svih procedura koje se odnose na dokumentaciju, planirala sredstva za početak izvođenje radova u 2023. godini, na ovom značajnom putnom pravcu koji vodi prema graničnom prema Srbiji. Takođe, sredstva su planirana i za izradu neophodne dokumentacije, kako bi se početkom 2023. godine, krenulo sa izgradnjom graničnog prelaza „Haništa“ prema Srbiji. Od graničnog prelaza do grada Tutina u Srbiji ima 12 kilometara, tako da bi otvaranje graničnog prelaza pored svih drugih benefita za lokalno stanovništvo Bihora, imalo i značajan ekonomski potencijal“.