Vlada Zdravka Krivokapića završila je svoj rad, iako su još u tehničkom mandatu, i to je dobro za Crnu Goru jer je ona napravila suviše grešaka koji građane koštaju – i tek će da koštaju, smatra potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović.
Gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj televiziji, on izrazio nadu da će naredna izvršna vlast biti brzo konstituisana, te da je najrealnije da to bude manjinska Vlada. Podsjetio je da je BS svojevremeno potpisala Memorandumu o saradnji sa Građanskim pokretom URA, Socijalističkom narodnom partijom i albanskim strankama, što smatra dobrom osnovom za razgovor. Saglasni su da im se mogu pridružiti Socijaldemokrate i Socijaldemokratska pratija, te jednako važnim smatra podršku koju je najavila Demokratska partija socijalista prilikom izbora buduće vlade. Ujedno je pozvao predstavnike Demokratskog fronta i Demokrata da takođe podrže vladu “kako bi se postigao široki konsenzus”, čime bi se aktulena politička kriza riješila “na najbolji način” za sve građane Crne Gore.
U susret danas najavljenoj sjednici Glavnog odbora SNP-a na kojoj će biti donijeta odluka o eventualnom participiranju te strane u budućoj manjinskoj vladi, Ćovorović kaže da se nada njihovom pozitivnom odgovoru.
“Vlada može funkcionisati i bez SNP-a ali bi dobro bilo da ta partija – s obzirom na neke programske ciljeve koji su podudarni s našim, te podršku 49 poslanika – ona bude u vladi. Ako vlada bude formirana uz podršku 41 poslanika, to ne znači da oko nekih važnih društveno-političkih pitanja u budućem radu nećemo imati podršku čak i više od 50 poslanika”, dodao je.
Manjiska vlada na godinu
Podsjetio je da je prethodna vlada bila višestruko heterogena, ne samo kada je riječ o partijama, već i ideologijama i političkim ciljevima. Upravo su ideološke razlike bile te koje su “presudile” prethodne izvršne vlasti, za koju su u BS od početka smatrali da neće biti “na dugi rok”.
“Iako je heterogen sastav manjinske vlade, imamo konsenzus oko glavnih političkih ciljeva i ideologije. Prije svega, ona ima zadatak da zaustavi dalje urušavanje Crne Gore, nefunkcionisanja države i institucija. Drugi zadatak je da se spuste međuvjerske i međnacionalne tenzije, a treći – i glavni – je da ponovo pokrene proces evrospkih integracija, koji će sada biti brži i dinamičniji”, dodao je on.
Najavio je da će Vlada vjerovatno raditi godinu, te da je to prekratak period za značajnije promjene.
“Nadam se da će nova vlada imati dovoljno toga da nauči iz svega lošeg što je radila prethodna, i da će na osnovu toga napraviti iskorak”, dodao je on i istakao da je upravo heterogenost buduće vlade način na koji žele da se što prije spuste tenzije u društvu.
Čekajući Bulajića
U BS očekuju da će aktuelni potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić sazvati sjednicu, jer je to njegova “ustavna i zakonska obaveza”, bez obzira što ne postoji konkretan pravni akt koji to definiše, pa je cijela situacija ilustracija “pravnog vakuuma” gdje svako sebi daje za pravo da tumači ustav, zakone i pravilnike onako kako mu odgovara.
“U Crnoj Gori je realnost stvaranje nove većine koja želi da se Skupština zakaže. Znam da će Bulajić ozbiljno shvatiti svoju ulogu, jer je još ranije obećao da će sazvati sjednicu – a u Crnoj Gori ipak nešto važi ta riječ i obraz”, dodao je on i podsjetio da je sjednica trebalo da bude zakazana za prvi radni dan u martu.
Ćorović je kazao kako će pravni tim BS-a razmotriti i druge mogućnosti. Povodom prijetnji koje jeDF uputio toj stranci u slučaju da njihovm predsjednik Ervin Ibrahimović sazove skupštinu, smatra uobičajenom retorikom tih stranaka prema manjinskim narodima. On je podsjetio na prijetnje Andrije Mandića, Predraga Bulatovića i Slavena Radunovića, a posebno pominjanje oružja u tom kontekstu. Kaže da su upravo takve “neodgovorne izjave lidera pojedinih partija” dovele do aktuelne situacije – jer imaju “retrogradnu ideologiju iz prošlog vijeka”.
“Prijetnjama i ucjenama prema BS ne može se ništa postići. Mi ćemo trezveno i racionalno donijeti odluku”, naveo je on i dodao da je ličnog stava da “ne treba prejudicirati stvari”. Kaže i da se sve to odražava na standard građana, te da je funkcionisanje parlamenta neophodno u kriznim situacijama kakva je danas ne samo na državnom, već i na globalnom planu.
Otvorenost prema građanima
Ćorović je podsjetio da su u prethodnim sazivima vlada, gdje su učestvovali kao koalicioni partneri DPS-a, tražili da se kadar BS nalazi i u bezbjednosnom sektoru, ali do toga nikada nije došlo. Komentarišući na tvrdnje bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da ga je “bivše rukovodstvo crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost izdalo i da su podaci iz njegovog kabineta curili u Srbiju”, smatra da bi takve informacije trebalo objaviti, poštujući određenu proceduru. S ozbirom na to da Duško Marković i Mevludin Nuhodžić nisu bili odgovorili na pitanja Gradske televizije o ovoj izjavi Katnića, ističe da “javnost treba da zna sve što se događa u ovoj državi”.
“U ime BS i moje, uvijek smo se rado odazvali medijima i građani su mogli da znaju ono što je bilo u našoj nadležnosti”, istakao je on.
Ćorović je takođe istakako kako je rat u Ukrajini, ali i ratni sukobi uopšte, “izraz nemoći”, te da je BS osudila agresiju Rusije na tu zemlju.
