Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović i poslovni direktor BS Admir Adrović sastali su se danas u parlamentu sa Delegacijom EU u Crnoj Gori, koju je predvodila šefica Delegacije Oana Kristina Popa.
Na sastanku je razgovarano o aktelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, kao i o brojnim izazovima pred kojima se nalazi crnogorsko društvo.
Ibrahimović se na početku sastanka zahvalio na konstantnoj pomoći koju EU pruža Crnoj Gori, a što se najbolje potvrdilo za vrijeme pandemije, kada je EU obezbijedila znatnu pomoć Crnoj Gori.
Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji i poziciji Bošnjačke stranke nakon parlamentarnih izbora, Ibrahimović je saopštio da je BS podržala sve inicijative za koje je smatrala da su od značaja za građane Crne Gore.
“Podsjetiću vas da je BS podržala izbor Alekse Bečića za predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i izbor potpredsjednika. Iskazali smo spremnost da takođe damo kvorum sjednicama Skupštine. Mi smo konstruktivna opozicija i podržavaćemo sve ideje i inicijative koje vode u pravcu unaprjeđenja standard života za građane Crne Gore”, kazao je Ibrahimović.
On je podsjetio da je Bošnjačka stranka nakon parlamentarnih izbora predlagala manjinsku Vladu, sa Demokratama i URA-om, s obzirom da aktuelna Vlada ne oslikava većinsku volju Crne Gore.
Ibrahimović je šeficu Delegacije EU u Crnoj Gori upoznao i na devijacije koje su prisutne u društvu poslije 30. avgusta.
“Manjebrojni narodi su skoro plebiscitno podržali nezavisnost Crne Gore 2006. godine. Na taj način smo željeli da Crna Gora bud država svih njenih građana i da će se time staviti tačka na progone i širenje nacionalne i vjerske netrpeljivosti. Imali smo slučajeve zastrašivanja i prijetnji Bošnjacima u Pljevljima i Beranama. To je bio i jedan od ključnih razloga da smo predložili Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, jer se nažalost u posljednje vrijeme sve otvorenije priziva Srebrenica. Zato su i pripadnici manjebrojnijeg naroda s pravom zabrinuti nakon svih ovih dešavanja. Ipak, moram istaći da nam je izuzetno žao da predstavnici parlamentarne većine nisu prepoznali značaj izlasavanja Rezolucije i šanse da pošaljemo jednistvenu poruku da je Crnoj Gori mjesto u društvu civilizovanih i naprednih zemalja”, istakao je Ibrahimović tokom sastanka.
On je poručio da će BS nastaviti da se zalaže za dijalog, koji je krucijalan za pomirenje u društvu i razvoj demokratije. Ipak, istakao je da je najveća odgovornost na vladajućim partijama.
“Koje za sada ne žele ili ne prepoznaju važnost dijaloga i kompromisa. Posljednja dešavanja koja smo imali siguran sam nisu put ka dijalogu. U tom smislu, imali smo priliku da vidimo sjednicu Skupštine u dva navrata, gdje prema našem mišljenju nije bilo kvoruma. Upravo na tim sjednicama aktuelna većina nije prihvatila da se raspravlja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Ako tome dodamo da skoro svakodnevno imamo veličanje ratnih zločinaca od strane predstavnika parlamentarne većine, kao i delegiranje i izbor poslanika koji negira genocide u Srebrenici na mjesto predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode, onda je jasna zabrinutost velikog dijela javnosti i građana”, kazao je Ibrahimović.
On je podvukao i činjenicu da se trenutno iz javne uprave neopravdano otpuštaju pripadnici manjebrojnijeg naroda.
“Što, uz donošenje Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je antievropski, izaziva sve veću zebnnju ne samo kod maninskim narodima, već i kod ostalih građana, koji su politički neutralni”, rekao je Ibrahimović.
Oana Kristina Popa je tokom svog izlaganja podsjetila na važnost konstantnog dijaloga pozicije i opozicije u Skupštini, kao mjesta gdje se treba voditi debata i ukazivati na određene probleme građana.
“EU ima nultu stopu tolerancije na sve vidove etničke i druge netrpeljivosti. Budno pratimo sva dešavanja”, istakla je Popa.
Ona je poručila da su manjine važne za EU, za integraciju Crne Gore u EU i da će pratiti odnos vlasti prema manjinama u Crnoj Gori. U tom smislu, podsjetila je i na izjavu komesara za proširenje EU Olivera Varheljija, koji je ohrabrio manjine da budu uključene u sve institucije sistema.
Na sastanku je iskazana spremnost da se nastavi sa jačanjem dijaloga, Skupštine kao središta dijaloga, jačanje institucija sistema i aktivnije uloge civilnog sektora.
