Predstavnica ženske grupe Bošnjačke stranke Lejla Hajdarpašić učestvovala je danas u radu Ženskog parlamenta.
Jedanaesto zasijedanje bilo je posvećeno razmatranju ostvarivanja prava žena u zemljama regiona, sa akcentom na borbu protiv nasilja nad ženama i borbu protiv trgovine ljudima, u svijetlu Zaključaka usvojenih na Konferenciji o borbi protiv trgovine ljudima.
Hajdarpašić je kazala da kada je riječ o Crnoj Gori i preduzetim aktivnostima u vezi borbe protiv nasilja nad ženama, mora se priznati da je Crna Gora preduzela niz aktivnosti, donijela određene podzakonske akte i izmjenila zakone.
“Crna Gora je 2011. godine potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatiju kao Istanbulsku Konvenciju, koja je stupila na snagu 1. avgusta 2014.godine. Time je, između ostalog, potvrdila posvećenost ovom problemu. Nužnost snažnije reakcije i boljeg institucionalnog odgovora kada je riječ o borbi protiv nasilja nad ženama potvrđuju i podaci dobijeni iz istraživanja sprovedenog u okviru „Programa za podršku anti-diskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti“, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a finansira Evropska unija. Ovo istraživanje iz 2017. godine u Crnoj Gori pokazalo je da je nasilje nad ženama i nasilje u porodici veoma prisutno, da je stepen tolerancije i dalje visok u cijelom društvu, dok je nivo povjerenja u institucije nedovoljan”, kazala je predstavnica BS-a.
Ona je napomenula da je u 2018. godini usvojen novi Protokol o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kojim se usaglašava multidisciplinarni rad sa preuzetim obavezama iz Istanbulske konvencije i unapređuje se među-institucionalno postupanje na osnovu dosadašnjeg iskustva.
“Mišljenja sam da se novi Protokol ne primijenjuje u potpunosti, odnosno da ga sve relevantne institucije koje se bave zaštitom žrtava porodičnog nasilja i nasilja nad ženama ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri. Valja napomenuti da je protokol potpisalo i Ministarstvo prosvjete, MZ, MRSS, Ministarstvo pravde i sl. te u vezi s tim potrebno je realizovati dodatne edukacije primjene novog Protokola a posebno za zapsolene u vaspitno-obrazovnim ustanovama i socijalnim službama. Takođe, potrebno je organizovati aktivnosti u cilju podizanja svijesti građana Crne Gore, da prijave nasilja i da steknu veći stepen povjerenja u institucije koje se bave zaštitom žrtava nasilja u porodici”, istakla je Hajdarpašić.
Ona je kazala da se za razliku od nasilja nad ženama, u Crnoj Gori malo govori o trgovini ljudima.
“Trgovina ljudima je globalni problem koji pogađa sve zemlje – zemlje u političkoj i ekonomskoj tranziciji, nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju,kao i zemlje u ratu, koje se pojavljuju kao zemlje porijekla i tranzita žrtava, kao i ekonomski razvijenije zemlje koje se pojavljuju kao zemlje destinacije. Trgovina ljudima je višeslojan, kompleksan i dinamičan društveni fenomen kojeg karakteriše prikrivenost. Zato je teško sa preciznošću govoriti o brojkama u smislu procjene obima ovog fenomena, ali je veoma važno analizirati dostupne podatke u cilju razumijevanja trendova i novina u načinima i oblicima ispoljavanja ove pojave i kreiranja adekvatnih odgovora”, istakla je Hajdarpašić.
Podvukla je i da je Crna Gora veoma rano pristupila izgradnji sistema suzbijanja trgovine ljudima i u tu svrhu ratifikovala najvažnije međunarodne dokumente na ovom planu.
“Od 2004. do 2016. godine osuđene su 34 osobe za krivično djelo trgovina ljudima, većinom muškarci starosti od 30 do 60 godina. Crna Gora je uglavnom država tranzita, a u manjem obimu zemlja porijekla i krajnja destinacija žrtava trgovine ljudima. Uprkos uspješnoj i posvećenoj implementaciji Strategije za borbu protiv trgovine ljudima 2012-2018. godine, i dalje postoje određeni izazovi i oblasti koje se mogu unaprijediti. Praćenjem regionalnih i međunarodnih trendova, kao i analizom statističkih pokazatelja na nivou države uočeno je da su mladi ljudi, posebno djeca bez roditeljskog staranja, djeca sa smetnjama i teškoćama u razvoju, odnosno lica sa invaliditetom, djeca sa poremećajem u ponašanju, djeca I odrasli korisnici opojnih sredstava, radnici angažovani na povremenom i privremenom radu, ilegalni migranti, posebno osjetljive kategorije kada je u pitanju problematika trgovine ljudima. S toga je u narednom periodu potrebno nastaviti sa jačanjem preventivnih i edukativnih aktivnosti usmjerenih na ove kategorije, a u cilju otklanjanja mogućnosti da postanu žrtve nekog od oblika izvršenja krivičnog djela trgovine ljudima. Takođe, potrebno je nastaviti sa sprovođenjem ciljanih kampanja posebno u romskim i egipćanskim zajednicama u smislu jačanja njihove otpornosti u odnosu na sve pojavne oblike ovog krivičnog djela sa posebnim akcentom na sklapanje nedozvoljenog braka i prosjačenje djece. Potrebno je nastaviti i u kontinuitetu realizovati kampanje koje će učiniti bolju vidljivost SOS linija za žrtve trgovine ljudima”, zaključila je Hajdarpašić.
