Potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj Rafet Husović kaže u intervjuu za Portal RTCG da su stavovi političkih kalkulanata preplavili naš medijski prostor, da u javnosti nema dovoljno prostora naporima i uspjesima Vlade prvenstveno na ekonomskom planu, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju infrastrukture i turističke privrede, ali da Vlada ne vodi propagandu, već radi na dobrobit građana.
Kako gledate na aktuelnu političku situaciju, na žestoke kritike i pozivanje građana da na ulici sruše vlast?
“Tradicionalno smo u Crnoj Gori skloni da stvari gledamo iz lošijeg ugla. Prirodno, uloga kritičara uvijek je lagodnija. No, kada ta kritika ne nudi konkretna rješenja, onda ona prelazi u licemjerstvo koje ne doprinosi građaninu, već opterećuje ionako komplikovanu društvenu zbilju. Ako govorimo potpuno otvoreno o Crnoj Gori u 2019. godini, priznaćemo da neke stvari mogu biti bolje. Ali isto tako treba da budemo pošteni do kraja – mnogo toga je u Crnoj Gori danas bolje nego prije dvije godine, a još više u odnosu na period prije toga. Posebno ako gledamo period od obnove nezavisnosti.
Osjećao sam potrebu da se kao potpredsjednik Vlade osvrnem na izjave političkih kalkulanata koje su ovih dana preplavile crnogorski medijski prostor. Poručujem im: Naša zemlja snažno i dinamično ide naprijed, i ovu Vladu niko neće pokolebati u odlučnosti da građani u Crnoj Gori žive bolje i kvalitetnije”.
Kritičari spočitavaju vlasti da ne vodi dovoljno računa o građanima, o njihovim konkretnim potrebama.
“Nijesam evidentirao da je bilo ko od ‘prijatelja građanske Crne Gore’ ijednu riječ saopštio o odluci da i studiranje u Crnoj Gori, a ne samo osnovna i srednja škola, bude besplatno, i da je taj trošak svojoj omladini platila Vlada, ne umanjujući duge servise i izdvajanja iz budžeta. Niti na činjenice da je u prethodne dvije godine za našu djecu otvoreno preko 1.500 novih mjesta u vrtićima, a rekonstruisano i izgrađeno preko 150 objekata u prosvjeti i zdravstvu. Zar nije vrijedno pomena da je ova Vlada obezbijedila 150 specijalizacija mladim ljekarima, a da je 50 u planu za ovu godinu. Dolazimo, dakle, do 200 specijalista medicine koji će se starati o zdravlju svakoga od nas”.
Vi lično ste zaduženi za regionalni razvoj, pa da se dotatknemo i te teme. Rekli ste da je u Crnoj Gori danas bolje nego ranije. Važi li to i za ravnomjerni regionalni razvoj?
“Prvo i osnovno, naša posvećenost ravnomjernom regionalnom razvoju ne može pasti u sjenku naručenih priča o problemima sa realizacijom izgradnje autoputa. Naša razvojna politika rezultiraće njegovim završetkom tokom iduće godine, zahvaljujući kojoj će Sjever dobiti razvojni impuls kakav moja i starije generacije nijesu mogle ni zamisliti. Podsjetiću da je početkom ovog mandata Vlade bilo izdato svega 5 građevinskih dozvola, a da ih je od 2017. godine izdato 29.
Ko može mirne savjesti da prenebregava činjenicu da je rekonstruisan ili izgrađen svaki kilometar puta Podgorica–Budva. Zatim put Njeguši – Cetinje, zaobilaznica Podgorica-Golubovci, putni pravci Petrovići – Vraćenovići, Crkvice – Vrulja, Petnjica – Berane, Dračenovac-Rožaje-Berane, Mojkovac-Ribarevine. Put do Gusinja i Plava, preko teritorije Albanije, vrijedan preko 11 miliona eura, skratiće za 2/3 udaljenost ovih gradova od Glavnog grada. Na to se nadovezalo preko 100 kilometara drugih puteva koji su izgrađeni ili se grade. Politike regionalnog razvoja konkretizovane su i Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, a preko 10 miliona eura više dobijaće od Vlade opštine na Sjeveru”.
Bilježimo i važne korake u turizmu na Sjeveru. Otvoren je ski centar Kolašin 1600, planiraju se slični centri na Bjelasici na bijelopoljske, mojkovačke i beranske strane, kao i ski centar u Rožajama.
“Hvala na tom podsjećanju. Naravno, naporom premijera Markovića i čelnika ove Vlade završen je ski centar Kolašin 1600, i stvorene su pretpostavke da kredibilni investitori počnu gradnju prestižnih hotela na planini Bjelasici. Ali nije samo Bjelasica. I Hajla otvara svoj turistički potencijal – tender za nabavku savremene žičare vrijedan 9 miliona eura danas je realnost. Na našim skijalištima već rade ljudi, i očekuju nova radna mjesta u proizvodnji i ekonomiji koja će se otvoriti u narednom periodu.
Ovo je zgodna prilika da se osvrnem na kritičare: Da li iko može da ustvrdi da prethodne dvije godine nijesu bile rekordne u turizmu. Da je premašena milijarda eura prihoda i otvoreno 59 hotela. Podsjetiću da je samo prošle godine otvoreno 14 hotela sa 4 i 5 zvjezdica, a da smo, poređenja radi, 2006. imali svega 2 hotela sa 5 zvjezdica”.
Pomenuli ste i zapošljavanje, odnosno da je uspjeh ove Vlade otvaranje novih radnih mjesta.
“Ako skoro 12 000 novih radnih mjesta nije rezultat koji potvrđuje da je potencijal za zapošljavanje pratio stabilnu, i možemo reći rekordnu, stopu ekonomskog rasta u prethodne dvije godine, ako to ne potvrđuje i da je koordiniranim pristupom pospješen rad inspekcijskih organa na način da doprinosi smanjenju sive ekonomije – šta jeste? Vlada je posredstvom Inesticiono-razvojnog fonda prošle godine plasirala preko 200 miliona eura podrške privrednicima, pa je tim i drugim mjerama preko 200 malih preduzeća sačuvano od stečaja. Tamo radi na hiljade naših građana, i mi svakog dana razmišljamo o njihovoj i budućnosti njihovih porodica. Agrobudžeti su dostigli rekorde koji će dosegnuti 100 miliona eura uloženih u našu poljoprivredu, farme ali i individualna gazdinstva.
Fabrika mineralne vode Rada, simbol Bijelog Polja i Crne Gore, danas puni flaše i plasira vodu na tržište. Tamo je donedavno bio stečaj, a danas zahvaljujući njoj imamo priliku da sačuvamo desetinu miliona eura u svom privrednom sitemu, da zaposlimo nove ljude i da izvozimo kisjelu vodu. Rada ima NATO kod, i još 11 crnogorskih kompanija ima NATO kodove za 143 nacionalna proizvoda. To je, između ostalog, jedan od dometa našeg članstva u Alijansi nakon juna 2017. godine čiji benefit građani osjećaju svakog dana.
I ovdje ću se zaustaviti. Nije mi namjera da izlistam sve što smo radili i radimo. Ako se sve ovo nije znalo, i ako se ne priznaje, neću na prvu loptu kazati da je zla namjera. To je možda tako jer ne umijemo da se hvalimo i da radimo na ličnom, i pi-aru Vlade. Neki ljudi prosto – ćute i rade”.